Matej Bor in prof. dr. Vojislav P. Nikčević

V spomin na pokojna akademika

 

Matej Bor

            Moje uvjerenje da je morala postojati već dugo prije nove ere, vjerojatno već mnoga stoljeća prije toga, tijesna povezanost između Baltika i Jadrana, dakle između baltičkih i jadranskih Veneta, potvrdilo mi je ne samo niz osobitosti u zapadnoslovenskim narječjima, nego i upoređenje između slovenskog jezičkog blaga s baltičkim, pogotovu s letonskim. Sakupio sam ih posve lijep broj. Navest ću ih ovdje barem nekoliko. U letonskom pravopisu:

sagrabt, pergrabt, sagriezt, saēst, sasalit, sagazt, sadurt, sarunāt, jemt, maisit, mainīt, samainit, paiet, pasedet, izputet (izpuhtet), paržaget, izmejt, vartit, paiest, pasedet, paškilet, pazabt, parstat, parstavet, pardot, pardurt, pariet, parnest, dunet, vienmer, vienkop itd, itd.

            Mislim, da nije potrebno još naročito objašnjavati šta te letonske riječi znače. Unatoč tome, da ne bude nikakve sumnje, zabilježit ću slovenske riječi koje odgovaraju gore navedenim, tabela 1.

                        Sličnih bismo letonskih riječi, koje po svemu odgovaraju riječima slovenskih narječja, mogli navesti još mnogo više. Na primjer one u tabeli 2.

            Ne može, dakako, biti nikakve sumnje u činjenici da ovdje imamo posla s istovjetnim riječima. No, iznenađuje ipak da su te riječi jedna drugoj bliske, bilo po značenju, bilo glasovno i po oblicima, budući da letonske književne riječi gotovo nije moguće odvojiti od riječi u našim narječjima. Većina od njih zvuči poput najnepatvorenijega notranjskog narječja. Ono, za što si mislio da je samo naše, jedinstveno, istodobno je domaće i negdje drugdje, i to tamo na Baltiku među Letoncima. A u njihovoj blizini živi mali kašupski narod koji se naziva Slovinci.

            Promotrimo ipak sada još drugu grupu riječi koje su jednake ili barem vrlo srodne slovenskim, naročito onima u nerječjima (ili drugim slavenskim) riječima.

            Gdje ćemo ih naći?

Nigdje drugdje, nego na zapadnoj obali Francuske, u zemlji koju poznajemo iz Cezarove knjige "De bello Gallico" kao zemlju Veneta. Tamo danas žive Bretonci, koji upravo u posljednje vrijeme prave neprilike pariškoj vladi, budući da su njihovi zahtjevi za autonomijom sve glasniji. Bretonci sami svoju zemlju ne nazivaju Bretagne, nego Breizh (ženskog roda), a stanovnik te zemlje naziva se Breizhiz (Brejžic). Kod nas je još danas to ime poznato kao prezime. Da se radi o narodu koji živi na morskoj obali, ne treba gore navedene riječi još posebno razlagati i tumačiti. A tko se ne bi u tome sjetio na slovenske Brežice ili Breže (u narječju Brejžce i Brejže)?

 

 

Tabela 1. Letonske riječi i slovenske riječi koje im odgovaraju

Letonski

Slovenski

Slovenski narječno

Hrvatski ili srpski jezika

sagrabt

zagrabiti

zagrabt

 

pergrabt

pograbiti prigrabiti? pregrabiti?#

pagrabt

 

sagriezt

zagrizti

zagriest

 

saēst

zajesti

zajest

 

sasalit

zasoliti

zasalit

 

sagazt

zagaziti

zagazt

 

sadurt

zadreti

zadrt

 

sarunāt

zaravnati

zarunat

 

jemt

jemati

jemt

 

maisit

mesiti

maist

 

mainīt

menjati meniti?

majnit

 

samainit

zamenjati

zamajnit

 

paiet

poiti

pajet

 

pasedet

posedeti ?

 

 

izputet(izpuhtet)

izpuhteti ?

 

 

paržaget

prežagati

paržaget

prepiliti

izmejt

izmêsti

izmest

 

vartit

vrteti

vartiti

 

paiest

pojesti

pajest

 

pasedet

posedeti

pasedet

 

paškilet

poškiliti

paškielet

 

pazabt

pozabiti

pazabt

zaboraviti

parstat

prestati

 

prestati, podnijeti

parstavet

prestaviti

parstavet

premjestiti

pardot

prodati??

pardat

 

pardurt

predreti

pardrt

 

pariet

prijeti

parjet

uhvatiti

parnest

prenesti

parnest

 

dunet

donesti

 

neprestano

vienmer

venomer

vjenmer

 

vienkop

venkup

vienkup

napolje

a Riječ je prevedena na hrvatski ili srpski jezik (hr-sr.), ako se po značenju mnogo udaljuje od slovenskoga

 

 

Tabela 2. Dodatne letonske riječi i slovenske riječi koje im odgovaraju

Letonski

Slovenski

Slovenski narječno

Hrvatski ili srpski jezika

pervaret

prevarati

prvaret

 

parziemot

prezimiti

perzimt

 

pekle

pekel, peklo

 

 

parverst

prevreči

parvržt

prebaciti

paržaget

prežagati

paržagat

prepiliti

parspet1

prespati

 

 

paraddit

preroditi

parradit

 

parnest

prinesti

parnest

 

parliet

preliti

prelit, parliet

 

pariet

preiti

preit, pariet

prijeći

pazit

paziti

pazit

 

pazvanit

pozvoniti

pazuanit

 

parbegt

prebegniti

parbegnt

 

parlit

preliti

prlit, parlit

 

parvest

prevesti2

prvest, parvest

 

sadurt

zadreti

zadrt

zadrt, tvrdoglav

a Riječ je prevedena na hrvatski ili srpski jezik, ako se po značenju mnogo udaljuje od slovenskoga

1 parspet: prespeti (Pleteršnik) u značenju prestići, pobijediti, übertreffen, überholen. Za tu riječ bi netko mogao smatrati da se radi o pronalazku nekog slovenskog lingviste; istovjetna letonska književna riječ dokazuje da nije tako. Ruski perspetь znači prenaglo dozorijevati.

2 to convey, to transport

 

 

            No i u toj nekada venetskoj zemlji na obali Atlantika, gdje još danas govore bretonski, poznaju i takve riječi kao što su:

mennout (izgov. menut) - penser, vouloir (navodim francuske riječi po riječniku Roparz Hemon Dictionaire Breton-Française, 2. edition, Brest 1948), slovenski meniti, dial. menət, dakle oba značenja kao što ima slovenski meniti: misliti i hoteti (hr-sr. htjeti). Venet: mənot.

meneg - mention; slov. omemba, hr-sr. spominjenje, napomena. Imenica je naročito rječita, budući da znači isto, što i slovenski omenek, hr-sr. napomena, spominjanje. No u Pleteršnikovom rječnikunaći ćemo i oblik koji je u svakom pogledu jednak bretonskom: menek - die Meinung.

yar - poule, slov. kokoš, jara, jarica (mlada kokoš)

iskriv - etonant; slov. čudovit, hr-sr. divan, blistav. A ta je riječ dakako ista kao slovenska iskriv, isker (hr-sr. vatren), iskreč (hr-sr. svjetlucav).

c\'hoantaat - désirer, slov. pohotljivo govoriti, prostačiti

c\'hoant, m. - désir, envie, hr-sr. požuda. Vjerojatno je u srodstvu s hòt, hóta - pohotljivost, die Begierde (Pleteršnik).

fretenn f. - cercle de fer, hr-sr. željezni obruč; slov. vreteno, u narječju: vreten.

venaat - s\' affaiblir, oslabiti: slov. veneti (narj. venet), hr-sr. venuti.

marc\'h - cheval, konj: slov. mrha, hr-sr. crkotina, Pleteršnik: marha.

donaat - (s\') approfondir, slov. poglobiti se, hr-sr. udupsti se. Od don - dno (staroslav. dъno); Pleteršnik: dniti - den Boden einsetzen; letonski dunet.

skasek - qui marche gauchement; onaj koji nespretno hoda, dakle potpuno istovjetno sa slovenskim skazek, hr-sr. ono unakaženo. Možda je povezano s échasse - drvna noga ali dugi štap, échassier - koji ima drvenu nogu. No zar to nije i riječ skakkja (franačko) isto kao skaza (hr-sr. kvaranje) od starosl. kaziti?

tec\'h - fuite, bijeg, bježanje: trčanje, slov. tek, teči

yac\'h - sain, zdrav, jak

yac\'hat - se guerir; ozdraviti, izliječiti se: jačati (jačat)

motet - rendu inconscient; slov. omotičen, hr-sr. ošamućen; slov. narj.: sə mu muot

pegad - lutte; boj, rvanje, pehanje, hr-sr. naprezanje, guranje. Pegad - pehanje: sličan oblik kao slov. divjad, svojat; hr-sr. divljač, svojta, ali i bagra.

mouez - humide, moite; slov. vlažen, močiti, premočen (hr-sr. promočen), moča (hr-sr. vlaga)

hiraat - (s\') alonger; hr-sr. produžiti, istegnuti, vući se (za bolest), slov. hirati (hr-sr. venuti), hirat, hir - Schwindsucht (Pleteršnik)

rozellat - ramasser avec le rouable; ramasser (de l\'argent); grabiti žlicom, lopatom; slov. rožljati, hr-sr. zveckati; slov. rožljat z orožjem, z denarjem, hr-sr. zveckati oružjem, novcem

ozhac\'h, m. - home marié ayant des enfants; muž koji ima djecu

palich m. - bâton pour abattredes fruits; palica, batina. Izvedenica od toga je palichat v. - abattre des fruits à l\'aide d\'un baton - stresati voće s palicom; páličat(i) - prügeln (Pleteršnik), tuči palicom

abafaat v. - rendre ou devenir timide; prestrašiti, natjerati u bojazan. Pleteršnikov rječnik ima zabilježeno \'obavati se\' - fürchten, u izgovoru narječja \'abavat\'. Dakle ista riječ, samo što je u bretonskom f namjesto v, kao kad Nijemac govori slovenski ili hrvatsko-srpski. On kaže umjesto prav - praf, bal sem se - baf sem se, i slično. Osim toga glagola postoji u bretonskom i pridjev abaf - timide, plašljiv. U Pleteršnikovom rječniku nalazi se imenica \'obava\', die Furcht, bojazan. Manje je vjerojatno da bi abretaat bio isti kao francuski apprêter - pripremiti, izgledati, budući da su bretonski \'abretaat\' i staroslavenski \'obrêtati\' (rus. fonetski abretatъ) po obliku i značenju znatno bliži. Dakle: obraćati.

Kod francuskih, keltskih pa i njemačkih, anglosaksonskih i talijanskih riječi općenito treba biti oprezan. U mnogima se sakriva venetski supstret koji je ili direktno ili preko galskog ali franačkog prešao u te jezike. Obično su etimologijetakvih riječi označene sa "neizvjesno" ili "nepoznato", budući da nitko nije uzimao u obzir venetsko potijetlo.

abretaat - avancer; napredovati, pridobivati; rus. obretatъ (izg. abretat); stslov. obrêtati (iter. od obrêsti, hr-sr. pridobiti, dostignuti): korijen rêt-, iz kojega potiče vrlo brojna grupa baltičko-slavenskih riječi, npr. obrest, obresti, susresti, srečati (bugarski: sretnja) itd. Zanimljivo je da je riječ i rezijanska: obrietla (vidi T. Logar, Slovenska narečja) - našla je (dakle pridobila)

maritell - tracas, souci, skrb, briga, mora; moritelj u značenju slov. morilec hr-sr. ubojica (Pleteršnik); u izgovoru narječja: maritel

yez f. - langue, jezik, praslav. korijen *jezy-. Po ugledu kamy - kamykъ dobili smo jazikъ. U bretonskom je ostalo yez. Zanimljivo je da npr. Vasmer bretonski yez ne navodi među paralelama za jezykъ

youc\'hm. - cri, exclamation, plainte, juhu, juhejsati, juhniti (Pleteršnik), hr-sr. juškati

prietaat - se marier, oženiti se, predat? Hrvsrp. òdati maritare (Skok)

marvet - mourir, mrleti, umreti

marv - mort, mrtav

mar adv. - tellement, si, tako. A istodobno je i conj. si - slov. če, hr-sr. ako, i imenica mar m. - doute, incertitude, dvoumljenje, nesigurnost. Uporedite i slovenski mar. Ovdje je to adverb sa sličnim značenjem. Imenica mar sačuvana je u riječi nemar (Pleteršnik: brezbrižnost, v nemar dejati)

kern f. - cime, sommet; krn - Bergspitze; slov. skalnata krn, hr-sr. kameni vrh, znači isto, ali u slovenskom imamo za to i tumačenje (stsl. krъnъ) u glagolu krniti, okrniti i pridjevu krn - okrnjen. A i keltski kern morao bi biti okrnjenvrh, budući da su se tamo nalazila druidska svetišta. Objašnjavati slovenski krn pomoću keltskog utjecaja bilo bi suvišno, budući da je riječ općeslavenska. Ruski znači kornatъ kürzen, kratiti, dakle okrniti. Vjerojatno odatle potiče i ime otoka Kornati.

ragellat - bavarder; slov. blebetati, brbljati, reggljati, reglati, hr-sr. kreketati

bistro pridjev - lait qui file, mlijeko koje teče. Riječ je vrlo zanimljiva, budući da slovenski bister, bistra, bistro (stsl. bystrъ) znači istodobno hitar, onaj koji se živahno giblje, a istodobno i čist. "S pojmom hitrosti druži se i pojam čistoće" (Plet.): bistrota: 1. die Schnelligkeit (z.B. des Wassers); 2. die Schärfe; 3. die Klarheit. Iste razlike u značenju postoje i u ruskom jeziku. Bretonski bistro znači tekuć. Francuski etimološki rječnik napominje uz riječ bistro mot obscur (tamna riječ). Ako je tumačimo na temelju paralelesa slavenskom i slovenskom leksikom, onda "bistro" nije više tamna riječ, nego posve jasna. Bistro je točionica, gdje se toči bistro (prvobitno mlijeko, kasnije vino)

pellaat v. - (s\')eloigner; udaljiti, odstraniti, speljati (od-peljati, hr-sr. odvesti). Isp. grčki pelo - micati se, kretati se. Slovenski u narječju pelat. Riječ je poznata samo u slovenskom, hrvatsko-srpskom i slovačkom, a u drugim slavenskim jezicima prema Miklošiču ne postoji. Korijen je možda sačuvan u bretonskom pell-loin, slov. daleč, hr-sr. daleko ili u galskom peal - konj

peurnevesaat - renouveler complètement; prenoviti; \'prenovičiti\' od novičiti (Pleteršnik)

peurc\'horet - très chaud, brûlant; isp. pregoreti (pridj. pregorel - pregoret); isp. prijet od prijeti (hr-sr. uhvatiti)

nak m. - refus; slov. odklonitev, zavrnitev, hr-sr. odklanjanje, odbijanje: nak

nakaat l. - refuser; slov. odkloniti, zavrniti, nikati (Plet.), hr-sr. odkloniti, odbiti, nijekati. Nakat kod nas doduše nije posvedočen, ali je posve u duhu slovenskog jezika.

hud m. - magie: čarolija. Slovenski pridjev hud, hr-sr. zao, zločest i njegove izvedenice: hudina - das Böse, hudnik - der Teufel, hudoba, hudobija (hr-sr. zloba) itd. I hud, hudí je oblik koji je bio vjerovatno u slovenskom jeziku poznat, ali se je izgubio i nije posvjedočen (isp. čud, -i)

huderezh - hurkement; slov. tuljenje, rjovenje, hr-sr. rikanje. Pleteršnik: hudoreči - fluchen, schimpfen, hudorečen, preklinjan, hr-sr. zlo govorim, kunem, proklinjem

hudour m. - magicien; čarobnjak: slovenski hudir, hr-sr. đavao, vrag

venaat - (s\')affaiblir; slov. (o)slabiti; veneti, hr-sr. venuti; također venot(i) (Miklošič), stsl. venati

skarsaat - diminuer, raccourcir; skrčiti, u narječju skarčit. Krčiti je opčenita riječ slavenska

skarn - décharné; slov. shujšan, hr-sr. smršavio, koruški skuren. Pleteršnik navodi značenje abscheulich, schändlich. Usporedi Skurne štorije (Messner). Da se ne radi o posuđenici iz keltskog jezika svjedoči ruski skernyj - slab, ogavan, nepriličan. Prema mišljenju Mheka, kako navodi Vasmer, riječ bi se mogla tumačiti iz hrvatsko-srpskog (a i iz slovenskog!) kvariti, kvar.

sed - voici; slov. također sôd (i tod); stsl. sъde - hic (tu); rus. sjuda itd

sec\'h - sec; slov. suh, a u narječju i seh, sәh. Ta je riječ doduše poznata i u latinskom jeziku siccus i u drugim indoevropskim jezicima. A to iznenađuje, t.j. da postoji bretonska izvedenica sec\'hed - soif; žeđa, suša, suhoća i slovenska izvedenica suhljad, hr-sr. suvarci

serc\'heg - amant, débauché; ljubavnik, srdašce, serc\'h konkubina, ljubavnica, bludnica. Zanimljivo je da postoji slovenska riječ srčce = srčece, hr-sr. srdašce; serc\'han(-at?) - aimer, srčkat(i).

tri - troi; tri

amezeg - voisin, međaš, susjed; isporedi omejak - ein eingefriedeter Acker (Pleteršnik), omejek itd. Stsl. mežda, lužički mjez, češki meze, hr-sr. međa itd

tanavaat - s. amincir, (se) varéfier; tanjiti (se), tanek; bret. tanav - tanek

reuziad - infortune, malheur; nesreća, siromaštvo; reuz - malheur, ravage; revež?

preizh m. - proie; plijen; isp. slov. preža (od prežati, hr-sr. vrebati), prežič, prežljaj; bret. preizher - pilleur; pljenilac, slov. prežar - der Laurer, prežač (hr-sr. vrebač, onaj koji stoji da vreba). U narječju: na prež ili na preiž. Očevidno je to istariječ koja je po Miklošičusrodna sa stsl. oprezati, slov. oprezovati, oprezati, hr-sr. biti na oprezu

draen m. drein - épine; trn; isp. slovenski dren

garan f. - grue (oiseau); slov. žerjav, hr-sr. ždral; isp. gavran

derv coll. - chenes = hrašće; isp. slov. drevo, u narječju drev

gor m.- chaleur; slov. gorkota (gor-kota), hr-sr. toplina; bret. gorin - chauffer; slov. greti, hr-sr. grijati

gorre m. - surface, partie supérieure; površina. gornje, gorenje. Zanimljiv je naziv Gorre-Breizh - Haute Bretagne (Gornja Bretanija, Gornje Brežje). Jednako je za naše razmišljanje značajan oblik, koji nas na takvo razmišljanje potiče gorreenn f. - surface déterminée; gorenje, površina (ograničena); isp. gornina, također gorna (hr-sr. zemljište na brdu, uglavnom za vinograd), die Bergwiese

gouyezh f. - dialecte; istočnoštajerski guč, golč - das Reden (Pleteršnik); gučati (gukati)

gouelec\'hm. - désert; pustinja, slov. goljava, golež, hr-sr. golijet - kehler Berg; golíš m. (hr-sr. golijet) - kahle Fläche (Pleteršnik)

taravat - frotter; trti, treti, otirati. Očevidno se radi o iterativnom obliku. U slovenskom glasi tarem, tareš (dijal. i: tarat, taram, taraš).

 

            Šta da kažemo nakon svega ovoga? Zar je moguće da su nastali posve identični oblici u dvije tako udaljene zemlje kao što su Slovenija i Letonija? Zar ne svjedoči njihova istovjetnost o tome da su se nekada u davnini morali nalaziti u najtjesnijoj vezi slovenski i letoski jezik? A kada bi ta veza trebala postojati? Sigurno ne u najnovijem razdoblju, a to znači nakon 11. ili 12. stoljeća naše ere, dakle u razdoblju, kada se kod nas počinju diftongizirati vokali (prema konstatacijama dialektologa).

            Između Letonaca i Slovenaca nalazila se je čitava srednja Evropa od Jadrana do Baltika. O tome da su se preseljavali u tom razdblju in nakon toga razdoblja, nije nam ništa poznato. Preseljavanje naroda, koliko ga je bilo, već je prošlo.

            Prema tome, morali su oba jezika stajati u tijesnoj vezi prije ovog razdoblja, odnosno već odavno prije svega toga. To drugim riječima znači tada, kad se je na čitavom tom prostoru od Jadrana do Baltika govorilo onako, kako su tada govorili Slaveni ili - ako baš hoćete - Praslaveni u srednjoj Evropi, a djelomično također u zapadnoj i južnoj. Dakle venetski.

            Osobine gore navedenih riječi samo potvrđuju tu tvrdnju, budući da su značajne i za venetski jezik, koliko taj jezik poznajemo iz raznih natpisa. Karakterističan je podatak za venetski jezik i to, što je bio praslavenski jat još uvijek diftong ai, a osim toga postojala je i redukcija kratkih vokala.

             Kako zapravo stoji stvar s tim jat-om u nekim slovenskim dijalektima? Stigao sam do pitanja, da li su taj jat neki dijalekti, na pr. ribnički govor ili notranjski, uopće kada imali?

            O tome, da ga nisu poznavali, na vrlo uvjerljiv nam način svjedoči među ostalima i takav tip riječi, kao što je infinitiv maisit - slov. mesiti, hr-sr. mijesiti. Taj je naime jednak u letonskom jeziku i kod nas. No u letonskom je ai ostao još iz indoevropskog doba, a notranjski ai imao je posve drugačiji i kompliciraniji put. Najprije bi trebalo biti ai (maisit -), a zatim bi se promijenio u ě (měsiti). Nakon toga se je premislio pa je ponovno postao diftong. A takav je ostao sve do današnjih dana.

            Ako uzmemo u obzir da je u najudaljenijim brdskim krajevima prevladovao venetski utjecaj, barem u određenim osobinama jezika, onda ćemo dobiti vrlo jednostavan i logičan odgovor: letonski maisit i naš maisit , koji su identični u svakom pogledu, identični su zbog toga, što oba oblika predstavljaju ostatke venetskog jezika. No njega se utjecaj staroga slavenskog, kakav poznajemo iz vremena Ćirila i Metoda, nije ni dotakao.

            Razumljivo je da će ta moja tvrdnja, koja predstavlja logičnu posljedicu naprijed navedenih jezičkih činjenica, mnogoga iznenaditi. No tkogod nije opterečen tradicionalnim pogledom na razvitak slovenskoga i slavenskih jezika, morat će se zamisliti u taj problem upravo tako, kao što sam se ja zamislio. O tome da su nastale u dva tako udaljena jezika, kao što su slovenski (odnosno njegovi dijalekti) i onaj daleki na sjeveru, gore navedene istovjetne riječi samo slučajem, nije vrijedno govoriti. Takva bi vjerojatnost bila previše oskudna i preslaba.

            Šta se tiče bretonskih riječi, koje su ujedno i slovenske, ne možemo si pomoći predpostavkom da su vjerojatno samo riječi ostatak keltskog na našem teritoriju. Toj pretpostavci se naime suprostavlja činjenica da je većina takvih riječi slavenska. Dakle potiče iz onih područja Evrope, kamo keltski utjecaj nije nikada dopro. To je jedno, a drugo je činjenica da su nabrojene riječi u slavenskim jezicima vrlo plodonosne, pogotovo što se tiče nastajanja novih izvedenica. Uzmimo samo riječ iskriv ili hud. Jedna među izuzecima bi mogla biti riječ pellat - peljati. Ta je naime poznata samo u slovenskom i hrvatskom jeziku, a i u slovačkom, unatoč Miklošičevu mišljenju koji pokušava slovačku riječ pelat tumačiti drugačije. Ta bi riječ mogla zaista biti ostatak keltskog jezika. U bretonskom naime pell znači daleko, a u galskom peal konj.

            Na taj nam način upoređenje između tri tako udaljena jezika, kao što su slovenski, letonski i bretonski, na neobično rječit i uvjerljiv način pomaže stvoriti predodžbe o jezičkoj karti Evrope u prvom tisućljeću staroga vijeka.

             Svijest da ima u našim narječjima mnogo elemenata i karakteristika pa i kompletnih riječi upravo takvih, kakve su bile tada poznate po Evropi, morala bi nas potači da ta narječja još brižljivije i temeljitije istražujemo nego do sada. Dakako ako za takvo istraživanje nije više prekasno. Utjecaj, naime, škole, štampe, radija, televizije itd danas je već tako snažan, da narječja sve više nestaju. No, posve nestati neće samo tako. Nijedan slavenski knjižni jezik neće iz njih istjerati sve njihove značajke. A među njih spadaju i stari još venetski (indoevropski) diftonzi i, dakako, vokalna redukcija koja je više puta manje moderna, kako je to mislio Ramovš i njegovi učenici. A među njegove sam učenike pripadao i ja, iako tada nisam niti naslućivao ono, što danas znam.

 

Sa slovenskog preveo: BRANIMIR ŽGANJER

 

 



* Ovaj rad predstavlja prilog raspravi problematike, široko i naučno temeljito obradjene u studiji Slovenački jat i venetski jezik prof. dra Vojislava Nikčevića, objavljene u Zborniku radova profesora i saradnika Nastavničkog fakulteta, br. 9, Nikšić 1986, str. 21-44.

 

** Ovi rad Matej Bor mi je poslao 1986. s namjerom da ga objavim u Zborniku radova profesora i saradnika Nastavničkog fakulteta, Nikšić. Međutijem, to nijesam mogao realizovati uśljed frontalnijeh napada koji su tada bili i na njega i na mene.

Vojislav P. Nikčević, Cetinje, 26. XII. 2003.

    # Opombe in kasnejši dodatki prepisovalca so označeni z modrim.